Zero waste Uskrs: 5 ideja za zbrinjavanje ostataka hrane

27.3.2023.

Hrana u smeću gorući je problem današnjice, a činjenica je da se prosječno stvorena količina otpada od hrane po osobi drastično povećava. U Hrvatskoj je taj broj prešao 50 kilograma godišnje! Isto tako, velik broj populacije ostatke hrane baca u kontejner za miješani otpad, umjesto u biootpad. Ovakvim se navikama šteti prirodi, potiče se sve veća proizvodnja (što iz logističkih i ekoloških razloga šteti planeti), ali i ne iskorištavaju se svi nutrijenti u hrani – što posljedično može imati utjecaja i na naše zdravlje.
Zero waste pokret promovira iskorištavanje svake namirnice ili predmeta 100%, da niti jedan dio ne završi u otpadu. Razumljivo je da ne mogu baš svi iskoristiti u potpunosti svu hranu i predmete, ali cilj je da se podiže svjesnost ljudi oko važnosti recikliranja i koliko je zapravo važno smanjiti stvaranje otpada.
Uskrs je jedno od najvećih kršćanskih blagdana i slavlja, a iz vjerskih je razloga to i potpuno razumljivo. Ipak, ne možemo ignorirati činjenicu da su ovakva velika obiteljska okupljanja često prigode na kojima se stvaraju velike količine otpada. Kuhanje za obitelj donosi posebno zadovoljstvo, i svatko se trudi zadiviti i omogućiti dovoljno hrane za svih, ali koliko je važno zablistati u toku ručka, toliko je i važno na odgovoran i svjestan način zbrinuti ostatke hrane.
Kako bi vam olakšali, donosimo nekoliko ideja za zbrinjavanje ostataka hrane:
  •  Zamrznite
Gotovo se sva hrana može zamrznuti – od gotovih jela do kruha i kolača poput pince koja se tradicionalno priprema za Uskrs. Gotova jela poput juha, riže, priloga od povrća i sličnih jela možete podijeliti na porcije i zamrznuti, te ćete na taj način imati još jednu priliku u toj hrani uživati, a imati ćete i spreman 'brzinski ručak' za dane kada vam se ne kuha. 

U slučaju kruha, njega možete zamrznuti narezanog na kriške ili cijeli kruh. Valja napomenuti da se jednom odmrznuti kruh ne smije opet zamrzavati, te se zato preporuča zamrzavanje u kriškama. Pinca je slatki kruh i uskrsni specijalitet kojega će imati većina uskršnjih trpeza, a njena priprema zahtijeva puno truda. Šteta je takvu hranu bacati, zato ove godine ostatke pince zamrznite i pojedite kao doručak jednog sivog ponedeljka kada vam bude trebalo podići raspoloženje. Naravno, ukoliko vam pince ostane!
  • Iskoristite za ručak
Sva hrana koja nije pojedena uvijek može poslužiti kao ručak za idući dan. Bilo da se radi o povrću, mesu ili prilozima – postoje mnogi recepti za ponovno iskorištavanje. Primjerice, ostatke pire krumpira možete zapeći u pećnici sa sirom i začinima, meso iskoristiti za salatu, a ostatke povrća za gustu juhu – smiksajte sa vodom, podgrijte i to je to.
Ostatke koje namjeravate uskoro ponovno iskoristiti za ručak držite u hladnjaku u zatvorenim posudama, i ostavite na vidljivom mjestu kako ne bi postali dio 'zaboravljene' hrane na kraju hladnjaka. 

Kruh koji se već počeo sušiti namažite maslinovim uljem, utrljajte u njega češnjak i dodatno začinite, zamotajte u aluminijsku foiju i pecite 20-ak minuta. Ovakav način iskorištavanja 'starog' kruha porijeklom je iz Italije, a ukoliko poslužite ovakve bruskete sa svježom rajčicom i nekim namazom – imate ukusnu užinu!
  • Iskoristite ostatke od kuhanja za čips, temeljac i začine
Kod čišćenja voća i povrća nastaju velike količine otpadaka. Ovdje mislimo na kore od guljenja voća i povrća (osim krumpirove), 'neiskoristivih' dijelova poput vršaka celera i mrkve, deblje i tvrđe dijelove poput srca salate ili cvjetače, listove koje nećemo uključiti u jelo (cvjetača, mrkva...), stapke i stabiljke itd. I ti se dijelovi mogu iskoristiti u prehrani.

Prilikom pripreme i čišćenja povrća, sve listove i kore koje nećete iskoristiti dobro operite (ukoliko imate vremena možete i namakati u sodi bikarboni kako bi uklonili sve nečistoće). Prilikom kuhanja ih pohranite u čistu zdjelu i pazite da se ne pomiješaju sa stvarno neiskoristivim ostatcima. Za temeljac potrebno je sve ostatke prokuhati u dovoljno vode, i kuhati barem 30-ak minuta. Mnogi se vitamini i minerali iz povrća tope u vodi, i zato je domaći povrtni temeljac toliko zdrav. Jednako se mogu iskoristiti i ostatci mesnih jela (npr. kosti), ali i voda od kuhanja povrća za ručak.

Nakon kuhanja temeljca, ili od nekuhanih ostataka hrane, možete napraviti sami svoje začine. Ostatke posložite na protvan i dehidrirajte u pećnici dok ne izađe sva voda, pričekajte da se ohlade i izmiksajte u blenderu. Prah koji ćete dobiti može se iskoristiti za još mnoge ručkove!

Čips od mrkvine ili krumpirove kore radi se na sličan način kao i začini, ali je potrebno kupiti organski uzgojeno povrće, i temeljito oprati koru prije toga. Kore začinite (maslinovo ulje, sol, papar, suhi bosiljak ili peršin) i ispecite u pećnici 20-ak minuta na 200 stupnjeva.
  • Iskoristite ih za čišćenje
Kore od banane nevjerojatno dobro lašte drvene površine i uklanjaju tragove kamenca, kora od iscijeđenog limuna uklanja tvrdokorne mrlje i masnoću, a iskorištene (i osušene) vrećice od čaja upijaju neugodne mirise. Ovo su samo neki od načina na koje možete iskoristiti zasebne ostatke od hrane, a postoji i način na koji možete iskoristiti sve ostatke zajedno. Takvo sredstvo naziva se bio enzim i služi za čišćenje cijelog kućanstva, a ukoliko vas zanima kako se može napraviti kliknite ovdje.
  • Nahranite svoje biljke
Zadnje na popisu je ideja za iskorištavanje ostataka hrane za dobrobit drugog živog bića – vašeg sobnog ili vrtnog bilja. Primjerice, pileće kosti su nevjerojatno hranjive za biljke kada se osuše i izblendaju u prah, a isto je i sa ljuskama od jajeta. Kora od banane puna je antioksidansa te može obogatiti zemlju biljke, vrećice od čaja mogu spriječiti pojavu plijesni i nahraniti zemlju, a prah od dehidriranih ostataka povrća također su vrlo bogat izvor za oživljavanje uspavanih biljaka. 
Načina na koje se ostatci hrane mogu iskoristiti u svrhu hranjenja biljaka je mnogo, a ono što je bio enzim za kućanstvo je i kompost za biljke. Kompost je bogat antioksidansima, mineralima i dobrim bakterijama koje će osvježiti zemlju i izgled biljke.
Želimo vam sretan Uskrs u ugodnoj i održivoj atmosferi!

Izvori:
https://danas.hr/projekt-zeleno/savjeti-za-uskrs-kako-ne-pretjerati-s-hranom-kako-je-ne-bacati-znate-li-koliko-vasa-obitelj-tjedno-baci-hrane-40650180-c354-11ec-892d-7a7f40b78d9a
https://miss7.24sata.hr/lifestyle/ne-bacaj-hranu-iskoristi-neke-od-ovih-10-kreativnih-nacina-kako-iskoristiti-ostatke-hrane-29595
https://www.coolinarika.com/recept/kako-upotrijebiti-ostatke-hrane-669d7e8e-63ee-11eb-8071-0242ac120031
https://hr.streamerium.com/17-hacks-leftover-food-scraps
https://www.bosch-home.hr/promocije-i-noviteti/vitafresh-blog/recepti-za-ostatke-hrane
https://www.vecernji.hr/vijesti/ostalo-vam-je-viska-hrane-nemojte-bacati-evo-sto-mozete-napraviti-s-ostacima-1591464
https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/hrana/sto-radite-ako-ostaci-hrane-nisu-vise-jestivi-ili-ako-je-rijec-o-namirnicama-kojima-je-prosao-rok-trajanja-donosimo-neke-ideje-1156900
https://www.bakin-mix.com/2022/05/bio-enzim-univerzalno-sredstvo-za-ciscenje-od-kuhinjskih-otpadaka/

Edukacija o mastima: Kako izabrati 'one prave'?

Edukacija o mastima: Kako izabrati 'one prave'?

U vremenu obilježenom raznovrsnim dijetama i prehrambenim trendovima, često se zaboravlja koliko je važno uključiti masti u uravnoteženu prehranu. Zdrave masti neophodne su za održavanje optimalnog zdravlja i vitalnosti. No, što zapravo podrazumijeva pojam 'zdrave masti' i kako odabrati prave masti
Eko-prijateljski DIY projekti za dom: Kako napraviti vlastitu kozmetiku

Eko-prijateljski DIY projekti za dom: Kako napraviti vlastitu kozmetiku

U današnjem svijetu gdje su sastojci često teški za izgovoriti, a kemijski dodaci neizbježni, sve se više okrećemo prirodnim rješenjima za njegu kože. Izrada vlastite kozmetike postaje sve češća i zagovaranija opcija, ponajviše zato jer nam omogućuje kontrolu nad onim što stavljamo na našu kožu. U o
Zašto odabrati ekološku hranu?

Zašto odabrati ekološku hranu?

Svakodnevno povećanje svijesti o važnosti zdravlja i okoliša doprinosi rastućoj popularnosti ekološke hrane. Ljudi su postali sve osviješteniji o važnosti kvalitete hrane koju konzumiraju i njenom utjecaju na njihovo zdravlje, ali i na okoliš u kojem žive. Stoga, sve veći broj ljudi sada biraju ekol

Ta spletna stran uporablja piškotke za zagotavljanje boljše uporabniške izkušnje in funkcionalnosti. Izvedi več