Postani i ti kokosov znalac!

5.4.2019.

Ne biste vjerovali koliko postoji zanimljivosti o kokosu za koje mnogi nisu čuli. Većina ljudi samo pomisli na smeđi orah s mnoštvom dlakavih vlakana s čijom tvrdoćom samo otvaranje izgleda kao nemoguća misija. No, kokos u sebi krije mnogo više. U nastavku donosimo brdo podataka o ovom troskom voću koje možda niste znali.

 
1.     Kokosi vole sunce.  
 
Kad pomislimo na tropsku klimu, odmah pomislimo na kokosove palme, predivne pješčane plaže, plavo nebo i more, sunce i koktel u ruci ispod dugih listova kokosovih palmi. Postoji li razlog na pojavu svih tih misli? Zasigurno postoji. Kokosove palme rastu u cijelom svijetu, ali samo duž ekvatora u pojasu od  1000 km prema sjeveru i jugu.
 

2.      Boje kokosa? Zelena… Narančasta… Smeđa… 
 
Postoje dvije vrste kokosovih palmi u svijetu: jedna je zelena, a druga narančasta. Najbolja kokosova voda dobivena je od mladih kokosa. U tom slučaju je potpuno nebitno koja vrsta kokosa je u pitanju - zelena ili narančasta. Jedino što je bitno je mladost samog kokosa. Smeđa boja, kokos svima poznat, je uobičajena za stare i zrele kokose koji jedva da i sadrže malo tekućine. U suprotnom, mora da je riječ o nekoj misteriji. Stoga ne zaboravite pitati koja vrsta kokosa je u pitanju…
 
3.      Obiteljske veze…
 
Kokosove palme uvijek su blisko povezane. Iako postoji više od 1300 vrsta kokosovih palmi u svijetu, zapravo postoje samo dvije obitelji - kokosova palma s područja Pacifika te kokosova palma s područja Indije. Dolazimo do zaključka da sve ostale vrste imaju vezu s jednom ili drugom obitelji. A sami kokosi? Ponekad zeleni, ponekad žuti…Ono najvažnije je okus. I pogodite što? On ostaje isti.
 
4.      Savršena ideja…. kako je kokos dobio ime?
 
Postoji jedna lijepa priča na ovu temu. U 16. stoljeću, tri točkice na kokosu podsjećale su Portugalske mornare na nasmiješeno lice. Otuda i sam naziv. Riječ "coco” znači nasmiješeno lice na portugalskom jeziku. Uzevši u obzir samo podrijetlo riječi, lat. coccus označava zvjezdicu ili bobicu. 
 
5.      Orah ili ne…nije sve što je tvrdo i ima ljusku zapravo orah. 
 
Dok cijeli svijet priča o kokosu kao o tvrdom orahu, kokosove palme zapravo nam i ne daju orah. Od davnina je to stajalište uvriježeno radi dvije karakteristike - tvrdoća i ljuska. Besmislica, možemo to tako nazvati. Prema provedenim znanstvenim istraživanjima, kokosove palme proizvode jednostranu sjemenu koštunicu. Slobodno se i dalje plod može nazivati kokosom. Orah koji sadrži sok, to bi zaista bilo malo čudno…
 
6. 3000 godina…kokosove palme su zaista kulturno dobro. 
 
Kokosove palme obogaćuju ljudski život više od 3000 godina. Koriste se kao izvor hrane, građevinski materijal, gorivo i dakako, za održivost. Svojim plodovima, lišćem, vlaknima i drvom, kokosove palme iskazuju svoju multitalentiranost. Ne zahtjevne, svestrane i u potpunosti u skladu sa konstantnim cikličkim procesima u prirodi. 
 
7.      35 palmi je dovoljno…kokosove palme su izvanredan izvor energije… 
 
Samo 35 kokosovih palmi na 0,2 hektara zemlje proizvodi dovoljno suhog lišća i teškog drva da opskrbi godišnju potrebu za gorivom peteročlane obitelji. Numerički gledano, oko 3 tone materijala. Dakako vrlo korisno, obzirom da ljudi u tropima koriste doslovno sve što dolazi od  kokosovih palmi. Stoga palme s ponosom mogu nositi titulu člana obitelji.

8.      50 milijuna tona… kokosova palma je jedna od traženijih, ako ne i najtraženija biljka po broju usjeva.

Ljudi izvan tropa palme doživljavaju primarno kao dekorativnu značajku godišnjeg odmora. Kokosova palma je među najvećim usjevima u svijetu te je u konkurenciji s pšenicom, kukuruzom, prosom i rižom. Svake godine uzgaja se oko 50 tona kokosa, a od njega se dobije 15 miliona tona kokosovog ulja i 5 miliona tona kokosovog mesa. Ne smijemo zaboraviti i na dragocijen kokosov sok, ali i mnoge količine vlakana, lišća, drveća… 


9.      200 kokosa…kokosove palme su izrazito zahtjevne što se tiče dobivanja ploda.
 
U slučaju da se stablo kokosove palme u potpunosti razvilo te se nalazi na pogodnoj lokaciji, od njega se može očekivati 200 kokosa godišnje. Njegovo razdoblje produkcije je između 15 i 60 godina, a maksimalno 80 godina, nakon čega produkcija samog kokosa prestaje. Umirovljene kokosove palme uživaju u narednim godinama u suncu i pijesku. Njihov period života može se popesti i do 120 godina, dok najveću produktivnost ostvare u razdoblju od 20 do 50 godine…
 
10.    Oduševljeni pustolovi…kokosi vole plivati i sasvim dobro im ide.
 
Kad kokos dosegne svoju zrelost, u jednom trenutku on padne s palme. Iz razloga što vole biti na plaži, rado se otkotrljaju do samog mora. Zasigurno je to naša Majka Priroda imala u planu. Dala je kokosima sve što je potrebno za njihovo putovanje, a uz to ih je nagradila bogatim nutrijentima sadržanim u kokosovoj vodi. Kokosovo putovanje završava kad ispliva na površinu, gdje se "ugnijezdi” i krene s novim životnim ciklusom.              
 
Jeste li znali da kokosi mogu preživjeti više od 100 dana u slanoj vodi? 

11.    Kraljica ljepote…
 
Nijedno drugo voće nije u tolikoj mjeri korišteno za proizvode ljepote Sirovi materijali dobiveni iz kokosa prirodno su bogati važnim nutrijentima; koliko za ljepotu, toliko i kao prehrambeni proizvod. Kokos je apsolutni broj 1 ako želimo izgledati dobro. Mnoštvo proizvoda za njegu kože sadrži upravo kokos, mnogo više nego bilo koji drugi plod. Prirodna ljepota dolazi iz naše unutrašnjosti i vanjštine - s kokosima…
 
12.  Otopine za transfuziju…kokosova voda može spasiti život.

     Tijekom Drugog svjetskog rata bilo je mnogo ranjenih ljudi koji su izgubili puno krvi te im se nije moglo pomoći radi nedostatka krvne plazme. Kokosova voda spašavala je živote jer ima mineralno svojstvo koje se može poistovjetiti sa sastavom naše krvi. Također je i sterilna jer je zaštićena u ljusci te isključivo svježa ukoliko dođe do potrebe za transfuzijom. Upravo iz ovog razloga, nazivamo ju još i 'tekućinom života'.

      Dobro je znati koliko dragocjena može biti kokosova voda…

13. Visoka ili niska…Veće stablo, slađi plod? 

      Kokosove palme su zaista gigantske - od 20 do 25 metara visine.  U mnogim tropskim zemljama s ponosom nose ime "nebesko drvo”. Sa stajališta uzgajivača, veće stablo nosi sa sobom teže, opasnije i skuplje ubiranje kokosa. Kako bi se izbjegle opasne situacije, u mnogim su zemljama majmuni trenirani da ubiru kokose. Iz tog razloga, mnogo je lakše uzgajivačima posjedovati niske kokosove palme.  Visoke palme ili niske palme, potpuno je nevažno. Jedino važno je da su kokosi kvalitetom jednako dobri.

    14. Kokosovo mlijeko…Mnogi proizvodi obuhvaćaju nerazumljive nazive

      Kao na primjer kokosovo mlijeko. Mnogi smatraju da dolazi od bijelog sloja kokosa, međutim, pogrešno. Zapravo dolazi iz tvornica, te je ljudskim radom napravljeno. Kokosovo meso se pritišće te iz njega izlazi mlijeko zajedno s vodom. Nastali proizvod je aromatska, mliječna tekućina s udjelom masti od 20%. Tim postupkom dobiva se i kokosova krema - kokosovo mlijeko s puno više masti. Tekućina koja nastaje u srcu mladog oraha zove se kokosova voda…   

 


 

 




 


 


 

 


 

 

 



 

Zašto odabrati ekološku hranu?

Zašto odabrati ekološku hranu?

Svakodnevno povećanje svijesti o važnosti zdravlja i okoliša doprinosi rastućoj popularnosti ekološke hrane. Ljudi su postali sve osviješteniji o važnosti kvalitete hrane koju konzumiraju i njenom utjecaju na njihovo zdravlje, ali i na okoliš u kojem žive. Stoga, sve veći broj ljudi sada biraju ekol
Ovog proljeća isprobajte Shinrin Yoku – šumsku kupku

Ovog proljeća isprobajte Shinrin Yoku – šumsku kupku

U današnjem svijetu koji obiluje stresom i brzim ritmom života, japanska praksa Shinrin-Yoku, poznata kao "šumska kupka", nudi osvježavajuću perspektivu. Ova praksa potiče ljude da se povežu s prirodom na dubokoj razini, koristeći sva svoja osjetila kako bi potpuno doživjeli okolinu. U ovom tekstu i
Lokalna superhrana – 5 najzdravijih namirnica s našeg područja

Lokalna superhrana – 5 najzdravijih namirnica s našeg područja

U današnjem svijetu, dok se fokus često stavlja na globalne trendove u prehrani, lako je zaboraviti bogatstvo zdravih i hranjivih namirnica koje rastu upravo u našem okruženju. Dok chia sjemenke i razne alge dominiraju naslovima kao superhrana, naše lokalne namirnice često ostaju nepravedno zanemare

This website uses cookies to provide a better user experience and functionality. Find out more