„Bez dodanih šećera", „bez glutena" i „bez laktoze" natipisi kao da se nalaze gdje god se okrenemo. Istina je kako su ovakve vrste prehrambenih alternativa zadnjih godina dobile na popularnosti, ali iza kulisa je puno više od samo životnog stila ili želje za postizanjem vitke linije.
Naime, ovi su proizvodi nastali kao odgovor na sve češće upalne/kronične/autoimune bolesti i alergije, među kojima su najveću ulogu imale celijakija i necelijakijska intolerancija na gluten, dijabetes (šećerna bolest) i nepodnošenje laktoze. Proizvodnja prehrambenih proizvoda koji ne sadrže niti jedno od navedenog (gluten, bijeli šećer i laktozu) postali su izazov i inspiracija mnogima, od proizvođača do potrošača.
„Bez dodanih šećera"
Dijabetes je već godinama poznat znanstvenoj zajednici te su liječnici i pacijenti većinom o njemu dobro informirani. Namirnice bez šećera prvo su se pojavile na američkom tržištu, gdje je za njima odmah nastala groznica jer su potrošači smatrali kako u namirnicama s 0 kalorija ne postoji ništa loše, već na naše živote imaju isključivo pozitivan učinak – jer ne debljaju. Ovdje se, naravno, radi o umjetnim zaslađivačima koji služe kao zamjena šećeru. Dijabetečari, s druge strane, nemaju izbora nego izbjegavati bijeli šećer, stoga su njima ovakvi proizvodi predstavljali način da se i dalje zaslade – bez negativnih posljedica.
No, je li to zaista tako?
Umjetni zaslađivači
Razlog zašto umjetni zaslađivači imaju nula kalorija je zato što se ne metaboliziraju tj.naše ih tijelo ne probavlja. Najpoznatiji umjetni zaslađivači su sukraloza, saharin, aspartam i ciklamat (koji je vrlo brzo zabranjen). Najviše se koriste u dijetnim sokovima i čokoladicama bez dodanog šećera (osim u sirovim i organskim).
Neka su labaratorijska testiranja pokazala kako npr.ciklamat kod štakora izaziva rak mokraćnog mjehura, zbog čega je vrlo brzo zabranjen. Ostali umjetni zaslađivači također imaju burnu povijest, ali bez čvrstih dokaza da su štetni za ljudsko zdravlje.
Prirodni zaslađivači
Ipak, postoje i prirodni zaslađivači koji imaju 0 ili vrlo malo kalorija, te se upravo oni najčešće preporučaju dijabetičarima. To su stevia i eritrol.
Stevia je već dulje vrijeme na tržištu kao najkvalitetnija zamjena za bijeli šećer, jer je od njega slađa 450 puta (što znači da je treba manje za postizanje jednake slatkoće), ne gubi okus kada ju se zagrije (što je često bio slučaj s umjetnim zaslađivačima, može se koristiti u kuhanju i pečenju) i dobilazi nam iz prirode – iz listova biljke s istim imenom!
Eritrol je, s druge strane, šećerni alkohol koji nastaje kao nusprodukt fermentacije kukuruznog škroba ili pšenice. On ima gotovo nula kalorija i ni na koji način nije štetan za naše tijelo. Najbolja mu je kvaliteta što uopće ne utječe na razinu šećera u krvi, te je stoga najbolja zamjena za šećer, posebno za one koji ga zbog zdravlja ne smiju konzumirati.
S druge strane, ako samo
želite živjeti zdravije tj.nemate dijabetes već samo želite izbjegavati dodane i bijeli šećer, postoje prirodni šećeri koje možete razmotriti. Imajte na umu kako ove zamjene, iako su zdravije, ipak imaju
veću kalorijsku vrijednost i uzrokuju skokove razine šećera u krvi (ali puno manje nego bijeli šećer). Tu pričamo o
biljnim sirupima, šećeru kokosova cvijeta te muskovado šećeru, demerari i ostalim oblicima nerafiniranog smeđeg šećera.
Bez glutena, molim!
Jednako velik problem kao i dodani šećeri je i 'zalutali gluten' tj.gluten koji je prisutan u proizvodima gdje ga ne bismo očekivali. Gluten je protein u pšenici, ječmu i raži te je onda očekivano da će se on nalaziti samo u sirovim žitaricama ili proizvodima od pšeničnog /raženog brašna, zar ne?
Iznenadili bi se.
Gluten je odlično vezivno sredstvo i on tijestima daje elastičnost. Baš se iz tog razloga koristi u nekim začinima (npr.sojin umak, razni barbeque umaci i dresinzi za salate), raznim kremama, nekim pudinzima i, naravno, kupovnim kolačima i slasticama koje čak i nisu izrađeni od pšeničnog brašna!
Broj oboljelih od
celijakije i
intolerancije na gluten raste, ali ne zato što oboljelih ima sve više.
Proces dijagnostike celijakije može potrajati i do
nekoliko godina prije nego što se sa sigurnošću može zaključiti kako se radi o celijakiji. Zato se točan broj oboljelih ne može reći, a zamislite samo koliko ljudi ne zna da od ove bolesti boluje i misli kako su nuspojave koje proživljava normalne. Glavobolje i migrene, bol i grčevi u trbuhu, promjene u stolici, proljev/zatvor, nesanica, pad imuniteta i još mnogi drugi simptomi koji narušavaju kvalitetu života
Zato je na scenu došla bezglutenska hrana. Gotov kruh i bezglutenska brašna, bezglutenske slastice i kolači (gotovi i za brzu pripremu), umaci, krekeri i razne druge namirnice koje omogućavaju oboljelima da mogu bezbolno preći s 'normalne' na bezglutensku hranu. Za oboljele ona nije izbor, već jedini 'lijek'.
S druge strane, ukoliko ne patite od celijakije, intolerancije na gluten ili neke druge upalne bolesti probavnog sustava, nema dokaza kako će bezglutenska hrana doprinjeti ili naštetiti vašem tijelu. Bezglutenska hrana ima jednake ili slične nutritivne vrijednosti kao i hrana koja sadrži gluten.
Bez mlijeka? Ili samo bez laktoze?
Laktoza je šećer prirodno prisutan u životinjskom mlijeku, te je zapravo njeno nepodnošenje većini populacije prirodnije negoli imati mogućnost probaviti ju bez problema! Zašto je to tako?
Neki narodi od pamtivijeka konzumiraju životinjsko mlijeko, još iz doba kada je hrane bilo vrlo malo, a raznolikost namirnica je bila puno manja nego danas. Narodi poput nijemaca, skandinavaca i mongola u vrlo malim postotcima imaju pojedince koji ne podnose laktozu, dok među narodima južne europe taj broj postaje puno veći. Primjerice, talijani relativno često pate od nepodnošenja laktoze, dok je njihova prirodna dijeta (mediteranska) jedna od 'najzdravijih' na svijetu – i u malom se postotku sastoji od mlijeka.
Sirevi i drugi mliječni proizvodi su druga priča. Mladi i svježi sirevi prolaze kraći proces fermentacije te zato sadrže laktozu u većim postotcima, dok pljesnivi i tvrdi sirevi gotovo i da ju ne sadrže. Jogurt, kefir i sirutka su negdje između, a maslac se smatra sigurnim za konzumaciju onima koji ne podnose laktozu.
Mlijeko bez laktoze je, dakle, isto proizvod koji je nastao da bi se olakšao 'normalan' život onima koji ne podnose laktozu. Druga je stvar alergija na mlijeko, koja nastaje zbog pretjerane reakcije imunosnog sustava na protein iz mlijeka, te se tada moraju iz prehrane potpuno izbaciti svi mliječni proizvodi, i proizvodi koji mlijeko sadrže u tragovima.
Osim mliječnih proizvoda bez laktoze (čija nutritivna vrijednost nije narušena, već je samo izvučena laktoza), tu su nastupili
biljni napici. Zobeno mlijeko, sojino, bademovo, rižino i sva druga biljna 'mlijeka' također su prvenstveno nastala zbog nepodnošenja laktoze, ali i kako bi se pružila alternativa
veganima i vegetarijancima koji ne konzumiraju mliječne proizvode.
Kako mi doprinosimo?
Ukoliko pogledate na naš
webshop, vidjeti ćete kako nudimo samo
organske i ekološke prirodne proizvode. Među njima se nalaze razni namazi, poput
Nocciolate – namaza od ekoloških lješnjaka i kakaa, koju nudimo rađenu s kravljim mlijekom ili u verziji bez laktoze.
Nadalje,
Bakin'mix mješavine naš su brend bezglutenskih mješavina za
tijesta i kolače, koje vam mogu pomoći da na brz i siguran način napravite svoja vlastita bezglutenska tijesta i slastice. Isto tako, za oboljele od celijakije i sve koji ne podnose gluten, imamo premium
bezglutensku tjesteninu i krupice Le Veneziane.
Fiordifrutta voćni namazi rade se od najboljeg
ekološkog voća, a zaslađeni su
jabučnim sladom. Isto tako, neki od naših
darbo voćnih namaza mogu se pronaći u verziji
bez šećera i oni s manje kalorija – oboje zaslađeni sorbitolom.
Sorbitol je, poput eritrola, alkoholni šećer koji se prirodno nalazi u nekom voću, a dobiva se fermentacijom kukuruznog sirupa. Također, za vas imamo i
True Gum – žvakaće gume i mentol bonbone bez šećera.
Biozen i
Lima biljni napici odlično će upotpuniti vašu jutarnju kavu, zobenu kašu ili kolač, dodajući im posebnu aromu i kremoznost. Pobjednik u kategoriji energetskih i proteinskih pločica je naš
Raw Bite, koji se radi isključivo od najboljeg
sušenog voća i orašastih plodova. Dodanom šećeru i umjetnim zaslađivačim u ovoj priči – nema mjesta!
Recepte i ideje za korištenje svih ovih, ali i drugih zdravih proizvoda možete pronaći
ovdje.
Izvori:
https://www.saveur.com/artificial-sweeteners/
https://azgyn.com/blog/sugar-free-sweeteners/
https://www.piedmont.org/living-better/why-are-so-many-people-going-gluten-free#:~:text=The%20purpose%20of%20a%20gluten,inflammation%20in%20their%20small%20intestines.
https://zoe.com/learn/why-the-gluten-free-craze-took-off
https://www.npr.org/sections/thesalt/2012/12/27/168144785/an-evolutionary-whodunit-how-did-humans-develop-lactose-tolerance
https://www.news-medical.net/health/Lactose-Intolerance-History.aspx
