Ljudi su stvorenja navike i potrebno je oko 20 dana da bi se navika stvorila. To znači da svaka štetna navika koju sebe primijetimo može relativno lako i brzo biti zamijenjena navikom koja će biti zdravija za okoliš, a samim time i za nas!
Svakoga travnja javnost se na sve strane podsjeća na važnost ekologije, reciklaže i očuvanja okoliša. Kako ekologija i razmišljanja o zdravlju planete ne bi ostali rezervirani samo za ovaj dio godine, možemo uvesti navike kojima ćemo svaki dan pokazati kako brinemo za zdravlje planete, a i svojim primjerom potaknuti okolinu na pozitivnu promjenu. Napravili smo popis navika koje većina ima, a štetne su za planet te čime ih možemo zamijeniti:
(Ne)Gašenje svjetla
Potrošnja struje sve više raste, a ponajviše zbog sitnica koje većina nas svakodnevno radi (ili ne radi). Primjerice, potrebno je manje od sekunde za ugasiti svjetlo koje nam nije prijekopotrebno, a kada radi troši velike količine stuje. Tajna je samo u stvaranju navike – kliknuti prekidač pri izlasku iz prostorije, ili ne kliknuti po danu prilikom ulaska u prostoriju.
Nepotrebna potrošnja struje odvija se i u drugim aspektima života i kućanstva, poput zagrijavanja vode za čaj ili kavu, ili pretjerano zagrijavanje prostorija klimom zimi. Kada kuhate čaj, odjednom zagrijte veću količinu vode i ako možete – koristite plin umjesto struje. O štetnosti klima uređaja za okoliš već se previše puta pričalo, stoga nećemo ulaziti dublje u tu problematiku. Samo se zapitajmo – je li nam zaista potrebno da klima bude upaljena?
Hrana izvana
Naručivanje hrane još je jedna navika koja se u modernim vremenima popularizirala, djelomično jer dostavu danas imaju i restorani koji poslužuju zanimljiviju hranu od pizze i hamburgera. Razloga zašto je naručivanje hrane štetno za planet ima više: dostava uključuje vožnju (često automobila), namirnice korištene u spremanju tog obroka većinom dolaze iz masovne proizvodnje koja isto tako uključuje neekološki transport i proizvodnju, porcije su često prevelike pa se nerijetko hrana baca i hrana uobičajeno dolazi u plastičnim pakiranjima.
Sve navedeno može biti izbjegnuto ako hranu pripremamo samostalno kod kuće, posebice ukoliko pritom pazimo da kupujemo namirnice iz lokalne ili domaće proizvodnje.
Plastika, plastika, plastika...
S obzirom na svoju svestranu prirodu, plastika se koristi gotovo svugdje i ako se osvrnemo oko sebe, možemo primijetiti da je većina predmeta koje koristimo na neki način povezano s plastikom. Poseban problem predstavlja jednokratna plastika (u obliku vrećica, folija, pribora za jelo) koja se najčešće ne odlaže adekvatno, a i posebno se teško reciklira.
U kućanstvima možemo spriječiti/zaobići nepotrebno korištenje plastike na način da izbacimo upotrebu plastične folije, kupujemo proizvode koji ne dolaze u plastičnim pakiranjima, izbjegavamo upotrebu jednokratnih plastičnih vrećica prilikom kupovine i recikliramo plastiku koju ipak imamo u svom domu.
Dakle, kod idućeg obiteljskog ručka, ukoliko pakirate pakete „za ponijeti", upotrijebite posude od održivih materijala, i nemojte koristiti plastičnu ili aluminijsku foliju ako ne morate.
Papirnata rješenja koja predstavljaju problem
Koliko nas će na sljedeće pitanje odgovoriti potvrdno: trenutno na kuhinjskoj radnoj površini imam papirnate ubruse. Vjerovatno većina. Isto tako, papirnati su ubrusi vrlo praktičan i brz način za očistiti prolivenu ili uprljanu radnu površinu i održiviji su način od plastike u bilo kojem smislu. Navedena tvrdnja je istinita, ali gorka je istina da i papirnati ubrusi predstavljaju jednokratna rješenja, a svaka vrsta jednokratnog rješenja podrazumijeva da se nakon svake upotrebe predmet baci.
Isto tako, iako se papir lako reciklira, ovisno o načinu odlaganja i on često završi na krivom mjestu ili u krivom kontejneru. Prilikom čišćenja radne površine čim se više služite kuhinjskim krpama, a prilikom ispuhivanja nosa možete koristiti krpene umjesto papirnatih maramica (ili barem više puta iskoristiti istu maramicu).
Na prvi pogled vrlo banalan primjer, ali ova jedna navika uključuje nekoliko manjih koje ovisno o našim izborima mogu biti štetne ili dobre za okoliš. Plastične vrećice, vožnja do trgovine i odabir namirnica (i predmeta) koje ćemo kupiti uvijek imaju 2 ili više drugih opcija s kojima ih možemo učiniti 'zelenijima'.
Kupite 2 ili 3 platnene vrećice i držite ih u kuhinji ili pokraj ulaznih vrata kako nikada ne bi zaboravili uzeti ih sa sobom u kupovinu. Na taj ćete način izbjeći svaki puta kupiti plastičnu vrećicu u koju ćete staviti namirnice. Prilikom kupovanja svježeg voća i povrća, nemojte koristiti jednokratne plastične vrećice niti kupovati hranu upakiranu u plastična pakiranja. Isto tako, uvijek je bolje kupiti svježe nego zamrznuto (jer proces zamrzavanja i transport zamrznute hrane su jako štetni), i svoju prehranu bazirati više na biljnim namirnicama, a manje na mesu.
Kupovina odjeće isto ima velik utjecaj na okoliš, iako nam se to možda ne čini tako. Na koje sve načine naši modni izbori utječu na okoliš možete pročitati
ovdje.
Izvori:
https://www.index.hr/magazin/clanak/svatko-moze-pomoci-promijenite-ove-navike-spasite-planet/2150548.aspx
https://citymagazine.si/hr/9-jednostavnih-navika-s-kojima-ces-pomoci-da-nas-planet-ocuvamo-cistim/
https://mislioprirodi.ba/karike-eco-friendly-navike-mladih-koje-pomazu-planeti-zemlji/
https://www.conserve-energy-future.com/daily-habits-human-beings-that-killing-environment.php
https://bestlifeonline.com/bad-for-environment/
