Koju hranu konzumirati tijekom ljetnih vrućina?

24.8.2021.

Pročitajte koje namirnice pogoduju našem organizmu tijekom ljetnih vrućina, a koje se definitivno moraju izbjegavati.

U ljetnim mjesecima temperature postanu vrlo visoke, na što naše tijelo reagira pokretanjem svog „sistema hlađenja". Većini je poznato kako je znojenje obrana našeg organizma od visokih vrućina međutim, ono što možda nije toliko poznato je da taj proces troši velike količine energije. Pojednostavljeno rečeno, organizam šalje signale kada se temperatura previše podigne i počinje proces hlađenja.

Znojenje je samo mali dio tog procesa kojim se hladi vanjski sloj kože, dok se u unutrašnjosti organizam spašava od pregrijavanja tako što na sve načine pokušava rashladiti krv. S tim malim trikom se cijelo tijelo može ohladiti, zato što krv prolazi svim dijelovima organizma. To je naravno ipak malo kompleksnije, a i iscrpljujuće za organizam. Jeste li primijetili kako smo po ljeti često umorni preko dana, pogotovo ako smo izloženi suncu?

Kako bi organizam obnovio energiju, potrebni su mu nutrijenti koji potpomažu hlađenje i ne umaraju organizam tj. lako su probavljivi. Naravno, sve to uz konzumaciju većih količina vode i tekućine, koja se iz tijela gubi znojenjem.

Od prehrambenih proizvoda, trebaju se konzumirati namirnice bogate vlaknima, prirodnim šećerima i vodom, te vitaminima i mineralima (vitamini A, C i B skupine te kalcij, magnezij, kalij i natrij). Izbjegavati treba prženu i jako masnu hranu, kao i prezačinjenu ili pretjerano kalorične namirnice koje dodatno umaraju organizam jer su teško probavljive.

Voće i povrće bogato vlaknima, ugljikohidratima i vodom

U ovoj kategoriji pobjedu svakako odnosi lubenica, koja je obogaćena sa sva tri aspekta. Osim toga bogata je vitaminima i mineralima (beta-karoten, vitamini B skupine...) i antioksidansima, koji su najbolji saveznici za jačanje imuniteta i borbu protiv bolesti. Sve to uz vrlo malo kalorija, što ju čini savršenom ljetnom namirnicom.
 
Voća ljeti ima mnogo vrsta, koje je također bogato vodom i vlaknima: breskva, dinja, marelica i grožđe samo su neki od primjera. Važno je jesti sezonski i domaće (ukoliko je moguće) kako bi bili sigurni da svom tijelu pružamo sve potrebno. Ovo voće koje nam priroda ljeti podari sadrži sve potrebno kako bi obnovili energiju i osjećali se poletnije, tako da se nemojte ustručavati jesti ga kroz cijeli dan: od dodatka jogurtu za doručak do improviziranog, laganog deserta navečer.

Od povrća, vjerujemo kako će nam svima prvi na pamet pasti krastavac i rajčica. Njih se preporuča konzumirati svakodnevno, a evo i zašto:

Krastavci sadrže velike količine vode, kalija i fitonutrijenata, koji svi zajedno rade na obnovi organizma. Kalij je koristan za snižavanje krvnog tlaka, čime pomaže u očuvanju zdravlja srca dok fitonutrijenti koje krastavac sadrži imaju protuupalna i antioksidativna svojstva.

Rajčica obiluje vitaminima B i K (kojega ima u vrlo malo prehrambenih namirnica), a također slično kao i krastavac, ima protuupalna svojstva i sadrži vitamine C i A koji se bore protiv slobodnih radikala.

Mrkvu moramo izdvojiti zato što je vrlo pogodna za zdravlje cijelog organizma, a ne samo naših očiju. Naime, ona obiluje vitaminima A (pogodan za vid), K (potiče zgrušavanje krvi, štiti srce, održava adekvatnu razinu vitamina D) i C (antioksidans, jača imunitet). Osim vitamina, obiluje kalijem (koji snižava krvni tlak i održava zdravlje kostiju i mišić) i beta-karotenom (borba protiv slobodnih radikala, čuva vid i zdravlje kože, poboljšava kognitivne funkcije).

Od ostalog povrća, važno je spomenuti još i papriku, tikvice, patliđan, zelenu salatu i mladi krumpir, iako moramo naglasiti kako nije to sve što ljeto nudi od povrća. 

Ostale namirnice

Meso bi ljeti trebalo smanjiti i izbjegavati njegovo prženje. Umjesto prženja, okrenite se pečenju u pećnici uz malo ulja ili kuhanju za juhu. Također, konzumirajte više mesa peradi (piletina, puretina), a manje svinjetinu, govedinu i crveno meso.

Ribe, rakovi i školjke svakako su jedno od glavnih obilježja ljetnih jela. Razlog tomu su bogatvstvo pogodnim omega-3 masnim kiselinama, ali i vitaminima A i D koji imaju protuupalna i antioksidativna svojstva.

Orašasti plodovi i sjemenke obiluju vitaminom E koji čuva zdravlje naše kože, a to je prijekopotrebno ljeti kako bi se dodatno zaštitili od štetnog utjecaja UV zraka. Također poboljšavaju kongitivne funkcije i izvor su sporo-oslobađajuće energije.

U ovoj kategoriji moramo spomenuti maslinovo ulje i mediteranske začine (ružmarin, bosiljak, peršin) koji također čuvaju zdravlje kože, ali ujedno i zdravlje srca i cjelokupnog organizma.

Napici
Potrebno je posebno naglasiti važnost tekućine koju pijemo tijekom ljetnih vrućina. Naravno, najviše se preporuča pijenje vode (kako ljeti tako i kroz cijelu godinu), ali osim toga možemo se okrenuti i npr. ledenim čajevima domaće izrade (bez šećera), svježe cijeđenim sokovima i voćno-povrtnim smoothie-ima.
 
Svakako izbjegavajte gazirana pića, pića s visokim udjelom šećera i alkohol. Voda s krastavcem čudesan je napitak koji ljeti morate probati. Njegova izrada je jednostavna: narežite svježi (po mogućnosti domaći) krastavac s korom, stavite ga u bocu s vodom i ostavite u hladnjaku na minimalno 30 minuta, te konzumirajte hladno. Ovaj napitak pruža okrepljenje, a važnost krastavca već smo spomenuli.

Sok od mrkve je još jedan čudesan napitak s mnogobrojnim pogodnostima za zdravlje. Sirovo povrće izvor je vitamina i minerala, a mrkva je ljeti posebice preporučljiva zbog utjecaja na očuvanje kože. Ovaj sok možete pripremiti sami kod kuće, ili se okrenuti kupovnim verzijama. Biotta sok od mrkve radi se 100% od mrkve iz ekološkog i kontroliranog uzgoja uz dugu tradiciju proizvodnje. Ovaj sok možete popiti ujutro na prazan želudac za dobivanje energije i pravilno razbuđivanje organizma, ali i kroz cijeli dan ukoliko vam zatreba osvježenje.

Ako vas zanima kako se bezglutenski hraniti ljeti kliknite ovdje.

Izvori:

Koje su najzdravije namirnice za djecu u razvoju?

Koje su najzdravije namirnice za djecu u razvoju?

Djeca su naša najveća sreća, stoga je razumljivo kako im želite pružiti najbolju njegu zbog koje će uvijek imati osmijeh na licu. Period rasta i razvoja kod djece može biti škakljiv, a kako bi razvoj bio čim kvalitetniji i bez
Jeste li znali da dijete u prosjeku čak 6 do 8 puta godišnje oboli od različitih viroza i prehlada?

Jeste li znali da dijete u prosjeku čak 6 do 8 puta godišnje oboli od različitih viroza i prehlada?

Činjenica je - djeca koja idu u školu ili vrtić, izložena su mnogim virusima i bakterijama. Dok

Savjeti za lakši povratak u rutinu

Savjeti za lakši povratak u rutinu

Bliži se kraj ljeta koji ujedno znači i kraj godišnijih odmora te povratak starih obaveza i rutina. Prijelaz s godišnjeg odmora gdje su nam navike fokusirane na odmor (poput duljeg spavanja, kupanja, sunčan

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se". Postavke kolačića mogu se konfigurirati u vašem web pregledniku, a više informacija potražite ovdje. Slažem se